Kada se govori o Romima u Srbiji najčešće se spominju procjene. Ne zna se koliko ih tačno ima. Službeni podaci govore o 150 hiljada, neslužbene procjene o 500 hiljada Roma. Problem mladih romske populacije u Srbiji je rano prekidanje školovanja. Naročito  zabrinjava podatak da čak 60 posto Roma u Srbiji živi ispod apsolutne granice siromaštva. Oni uspješniji, obrazovani i kreativni, međutim kažu da ravnopravno učestvuju  u društvenim i ostalim sferama zajednice.

Zoran Tairović živi u Novom Sadu. Slikar je. Ove godine bi trebao doktorirati na temi „Prijenos informacija na bazi simboličnih slika“. Kada se govori o diskriminaciji kaže da nije imao problema jer je u osnovnoj i srednjoj školi bio najbolji učenik.

“Na fakultetu sam takođe bio jedan od najboljih studenata, prema tome nisam prolazio kroz priču diskriminacija Roma. Mogu slobodno reći da je svaka vrsta moje frustracije, zapravo je bilo zadovoljstvo na poslovnom planu. Na taj način sam usmjeravao energiju. Takođe mislim da je to jedan od boljih načina da se nadvlada svaka vrsta trauma, jer djeca koja krenu u srednju školu ulaze u nove sredine – zapravo dobijaju “šamar”, naročito ako dolaze iz periferije u centar. I upravo taj “šamar” nažalost, vraća ih u njihove zajednice u kojima se osjećaju prihvaćeno. Ono što preporučujem mladim ljudima je da imaju svoju zvijezdu vodilju, ona bi najčešće trebala biti put obrazovanja, jer je upravo to ono što uvek nosimo sa sobom i to niko ne može oduzeti”, kaže on.

Zoran Tairović se osim slikanja uspješno bavi i pozorišetem, filmom i muzikom. Izložbe slika već je imao u Njemačkoj, Italiji, Sjedinjenim Državama … Dobitnik je prestižnih nagrada o kojima skromno govori. Ove godine u kinima bi se trebao pojaviti i njegov film: “Moment of movement”. Jedan od problema s kojim se suočavaju pripadnici romske manjine je život bez dokumenata.

Socijalni položaj Roma je vrlo diskutabilan, kaže Manja Nikolić romska medijatorica za Vojvodinu. “Problem lične dokumentacije datira od davnih dana, roditelji nisu upisani u matičnu knjigu rođenih, pa automatski ni djeca nemaju pravo na dokumente. U takvim slučajevima vršimo naknadno upisivanje. Romi u Vojvodini nisu problematični, nekako su izvršavali svoje dužnosti, ali uvek ima vanrednih slučajeva. Položaj Romkinja u društvu je slab i često su im uskraćena i osnovna ljudska prava”, navodi ona.

 Biljana Iđuški, psihologinja, podsjeća da tokom razvoja svaki čovjek gradi određeni sistem uvjerenja o sebi, svijetu i drugima. Jedan dio referentnih okvira povezan je i s odnosom prema manjinskim grupama, tako se već unaprijed stvara sistem vrijednosti kako ćemo ih procjenjivati.

„Ukoliko imamo sistem vrijednosti da je neki pripadnik manjinske grupe socijalno neuspješniji, automatski se to očekuje od svih pripadnika određene manjinske grupacije. Međutim, kada se dogodi da pripadnik manjinske grupe uspije, onda je najčešća ljudska reakcija jedna kognitivna nejasnoća. Da bi se razjasnile nejasnoće vrlo je bitno preispitati vlastiti sistem uvjerenja o sebi, svijetu i drugima”, zaključuje Iđuški.

(www.dw-world.de)